POPIS IMOVINE I OBVEZA – INVENTURA
U poslovanju svakog poduzetnika postoji objektivna potreba da se provjerava točnost podataka koji se evidentiraju u poslovnim knjigama koji se odnose na stanje imovine i obveza. To ne samo da je potreba već je i zakonska obveza propisana važećim zakonom o računovodstvu. Ukoliko se obavlja jednom godišnje najbolje je da datum invenuture bude što bliže 31.12.
Popis imovine i obveza naziva se još i inventura. Inventura predstavlja postupak utvrđivanja stvarnog stanja imovine i obveza poduzeća uspoređujući ga s knjigovodstvenim stanjem.
Inventurom se utvrđuju eventualne razlike zatečenog stvarnog stanja imovine i obveza na dan popisa s podacima unesenim u poslovne knjige poduzeća. Osim utvrđivanja razlika cilj inventure je provjeriti razinu kvalitete rukovanja imovinom poduzeća od strane njegovih zaposlenika, te provjeriti koliko se ažurno podmiruju obveze poduzeća prema njegovim komitentima.
Kroz godine analiziranja dobivenih rezultata ustanovljeno je kako postoje mnogi objektivni i subjektivni razlozi koji narušavaju usklađenost između stvarne i knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza poduzeća, a to su nemar, nepažnja, umor, neodostatak ljudstva, loši uvjeti rada, elementarne nepogode, krađe i ostalo.
INVENTURNE RAZLIKE
Usporedbom stvarnog stanja utvrđenog popisom imovine i obveza i knjigovodstvenog stanja utvrđuju se razlike koje se nazivaju popisne ili inventurne razlike. Inventurne razlike mogu biti inventurni viškovi ili inventurni manjkovi.
Kada je stvarno stanje koje je utvrđeno popisom veće od knjigovodstvenog stanja imovine i obveza govorimo o inventurnim viškovima. Obrtnuto, ukoliko je stvarno stanje utvrđeno popisom manje od knjigovodstvenog stanja imovine i obveza radi se o inventurnim manjkovima.
Nakon što su razlike utvrđene treba ispitati razlog zbog čega su nastale. Uzroci kojim mogu dovesti do popisnih razlika su:
- kalo, rasip, lom i kvar. Kalo predstavlja smanjenje težine materijala i robe uz pretpostavku da materijal i roba ne mijenjaju svoj oblik (npr. voće). Rasip predstavlja gubitak za usitnjenu robu (npr. šećer, brašno, cement…) ili kao rastakanje za za tekućine. Lom je gubitak koji može dogoditi kod proizvoda od stakla, porculana, keramike ili plastike. Kvar predstavlja gubitak koji se pojavljuje kod robe koja ima ograničeni vijek trajanja i nakon toga se više ne može upotrebljvati (npr. mliječni proizvodi ili mesne prerađevine). U linku pronađite dopuštene stope kala, rasipa, loma i kvara u ugostiteljstvu https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2023_06_69_1148.htm
- pogrešno knjiženje u računovodstvu. Najčešće se određena isprava ili uopće ne proknjiži ili se proknjiži dva puta, ili se proknjiži na krivi konto ili na pogrešnoj strani konta.
- Nesavjesno rukovanje imovinom koje podrazumijeva da odgovorne osobe za imovinu samovoljno mijenjaju postojeću imovinu manje vrijednom ili ju otuđuju za osobne potrebe. Ovdje se više ne radi samo utvrđenom manjku već o gospodarskom kriminalu, te su takvi zaposlenici dužni krivično i materijalno odgovorati pred zakonom.
- Nastanak elementarnih nepogoda također može prouzročiti gubitak u poduzeću kao posljedica potresa, tuča, suša, požara, munja i drugog. Ovo posebno pogađa ona poduzeća koje svoje zalihe drže na otvorenom, a ne u skladištu.
Na koji će se način likvidirati ustanovljeni manjkovi i kako će se postupiti s viškovima određuje zakonski predstavnik poduzeća. On donosi odluku o načinu računovodstvenog evidentiranja utvrđenih inventurnih razlika i mjerama koje treba poduzeti protiv zaposlenika za koje je utvrđeno da su odgovorni za nastale inventurne manjkove.
Podijelite članak